Za razumijevanje gastro ponude Dalmacije potrebno je prije svega upoznati glavne karakteristike tog područja, njegovu povijesti i tradiciju. Iako se kuhinja Dalmacije može podijeliti na nekoliko njenih dijelova – sjevernu, srednju, južnu Dalmaciju te dalmatinsku Zagoru, u ovom tekstu ćemo se usmjeriti na generalni, univerzalni prikaz ovog podneblja. Upravo zbog širokog, ali i raznolikog područja koje pojam „Dalmacija“ obuhvaća, za pretpostavit je da i sama gastro ponuda seže od morskih recepata, poput carpaccia od hobotnice, pa sve do mesnih jela i specijaliteta kao što je npr. pašticada.
„Prirodne raznolikosti kao što su more, planine, rijeke, jezera, krš s jedne strane, bujne šume i plodno tlo s druge te neizostavna bura, bili su od pamtivijeka glavni čimbenici, izvor prehranjivanja i nepresušan izvor ideja za nastajanje novih receptura na području Dalmacije.“
Ništa bez tradicije
Primarne djelatnosti kao što su ribarstvo, poljodjelstvo i stočarstvo bili su od pamtivijeka najprisutniji zanati. Iako su plodovi ovih djelatnosti češće služili za prodaju nego vlastiti užitak, oni su ipak neupitno utjecali na današnju ponudu jela. Priprema obroka uglavnom se odvijala na kuhinjskom ognju ili pak na otvorenom ognjištu. Znanje o kuhaju te i sami recepti prenosili su se tradicijski s koljena na koljeno, a učenje o istom započinjalo je već od malih nogu. Uloga domaćica uglavnom je pripadala ženama, a za pripremu jela korišteni su metalni ili keramički loncima. U priobalnom dijelu Dalmacije često su se koristile i gradele. Uz svaki obrok služio se domaći kruh pripremljen na ognjištu ispod keramičke ili metalne peke
Želiš okušati dalmatinsku kuhinju?
Ukoliko Vas put odvede u šibensko zaleđe ne morate brinut da ćete ostati gladni. Na izbor imate mnoge i raznolike restorane – od fine dininga do obiteljskih konoba. No, kamo god se uputili, nemojte preskočiti drniški pršut, poznat po tradicionalnom načinu sušenja na drniškoj buri ili sir iz Mišine, odležan u ovčjoj koži. U blizini Šibenika nalazi se konoba Campanelo čija jela odišu kombinacijom modernih i tradicionalnih okusa. Još jedna od posebnosti ove obiteljske priče je ta što sami uzgajaju povrće, a meso suše u staroj pušnici.
Uputimo li se sjevernije, u Kninu možemo dobiti kraljevski tretman u Restoran Tvrđava. Povijesni štih grada uz magični pogled neće ostaviti ravnodušnima ni najveće kritičare. Ukoli8ko osim pića odlučiti ipak nešto i pojesti neka to bude neki od specijaliteta kuće – domaća peka i druga tradicionalna mesna jela.
Konoba Vinko, u blizini Skradina, na svom dnevnom meniju nudi teleći rižoto koji se priprema preko dvanaest sati. A ako Vas to nije oduševilo, svakako je vrijedna spomena činjenica da konoba posluje već preko 60 godina.
Ako do sad niste, vrijeme je da grad Sinj počnete povezivati s arambašima – malim svitcima od listova kiselog ili svježeg kupusa nadjeveni mješavinom junećeg i svinjskog mesa. Iako podsjećaju na svima poznatu sarmu razlika je ta što se u punjenje ne dodaje riže već različite vrste sušenog mesa te se ono ne melje nego sjecka nožem. Konoba Pojta, nalazi se u Sinju i nudi, osim slasne domaće hrane, upravo i arambaše. Druga sinjska konoba je ona Ispod ure poznata po tradicionalnim jelima cetinske krajine.
Ljepota gastro ponude Imotske krajine odražava se u obiteljskim gospodarstvima i agroturizmima. Agroturizmu Grabovci odiše lokalnim, obiteljskim duhom, a osim domaćih pića poput rakije i vina, možete uživati i u telećoj peki s domaćim uštipcima. Za ljubitelje slatko tu je i tradicionalna imotska tzv. „carska“ torta rađena od prhkog tijesta s bademima.
Izvori:
https://portal.privatnismjestaj.hr/clanak/gastro-delicije-dalmacije
https://www.journal.hr/lifestyle/putovanja/dalmatinska-zagora-vodic/
.